Ovo su najekstremnije laboratorije na svijetu koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
U ime znanosti i istraživanja ljudi su gradili laboratorije u ekstremnim uvjetima, na ekstremno niskim temperaturama, duboko pod zemljom ili čak u svemiru. Zahvaljujući njima imamo priliku istraživati sve od Zemljine geologije, biologije, kemije… do stvaranja Svemira. Oni nam također pomažu da bolje razumijemo sami sebe i poboljšamo medicinu i tehnologiju budućnosti.
Ovo su neki od najvećih, najsofisticiranijih i najekstremnijih laboratorija na svijetu.
IceCube
Najhladniji laboratorij na svijetu
IceCube Neutrino Observatory, poznatiji kao IceCube, laboratorij je smješten na Stanica Južnog pola Amundsen–Scott na Antarktiku,najjužnija točka na planetu.
IceCube je detektor čestica na Južnom polu koji bilježi interakcije čestica zvanih neutrini – subatomskih čestica gotovo bez mase koje mogu proći kroz normalne stvari poput duhova. Možda se na prvi pogled čini nelogično, ali ovaj laboratorij ima zadatak pomoći nam otkriti tajne Svemira.
IceCube traži neutrine koji dolaze na Zemlju iz najnasilnijih astrofizičkih izvora: događaja poput eksplozija zvijezda, eksplozija gama zraka i kataklizmičkih pojava koje uključuju crne rupe. Teleskop IceCube moćan je alat koji se može koristiti za istraživanje tamne tvari, a također bi mogao razotkriti procese povezane s tajanstvenim porijeklom energetskih čestica u prirodi.
IceCube je jedinstven inženjerski projekt koji je koštao 279 milijuna dolara, a završen je 2010. godine. Jezgra laboratorija, preko 5000 digitalnih optičkih modula, zakopana je na dubini od oko 1500-2000 metara u 86 rupa izbušenih u debelom ledu. Projekt trenutno uključuje suradnju oko 250 fizičara, znanstvenika i inženjera iz 39 institucija (11 zemalja).
U vrijeme pisanja ovog članka, temperatura u području Stanica Južnog pola Amundsen–Scott iznosila je -44 Celzijeva stupnja, a najniža izmjerena temperatura bila je -82,8 °C (23. lipnja 1982.).
SNOLAB
Laboratorij koji se nalazi na dubini od 2 kilometra pod zemljom
Zakopan 2 kilometra ispod Zemljine površine, Sudbury Neutrino Observatory (SNOLAB) proučava fenomene koji se događaju u svemiru.
SNOLAB je izgrađen u starom napuštenom rudniku u Ontariju, Kanada, na površini od oko 5 četvornih kilometara. Ovdje se istraživanje fokusira na fiziku astročestica, uključujući kozmičku tamnu tvar, solarne neutrine niske energije i neutrine supernove. Međutim, znanstvenici iz raznih drugih područja, uključujući geofiziku i seizmologiju, također imaju pristup laboratoriju za svoja istraživanja.
SNOLAB je službeno počeo s radom u svibnju 2012. godine, a cijeli laboratorij zapravo je jedna velika ogromna prostorija koja se nalazi 2 kilometra ispod zemlje. U sklopu laboratorija nalazi se i nadzemna zgrada s uredima, sobama za sastanke, informatičkim sustavima, učionicama, skladištima…
Nacionalni laboratorij Brookhaven (BNL)
Laboratorij koji proizvodi najekstremnije temperature na svijetu
Brookhaven National Laboratory (BNL) višenamjenska je istraživačka ustanova smještena na Long Islandu u New Yorku. Znanstvenici u BNL-u fokusirani su na najuzbudljivija i najvažnija pitanja primijenjene znanosti – od rođenja svemira do održive energije i tehnologije sutrašnjice.
U veljači 2010. Relativistički sudarač teških iona (RHIC) smješten u Nacionalnom laboratoriju Brookhaven proizveo je temperaturu od oko 4 trilijuna Celzijevih stupnjeva! To je najtoplija temperatura koju je čovjek ikada stvorio: 250 000 puta toplija od Sunčeve jezgre. Ovo nevjerojatno postignuće rezultat je sudara iona zlata koji se kreću brzinom gotovo svjetlosti, stvarajući elementarne čestice koje su postojale u prirodi samo mali djelić sekunde nakon Velikog praska.
RHIC je drugi najsnažniji sudarač teških iona, nakon Velikog hadronskog sudarača u CERN-u. Također je jedino postrojenje na svijetu koje može izvoditi eksperimente u kojima se sudaraju polarizirani protoni.
BNL se sastoji od velikog broja najsuvremenijih objekata za studij fizike, kemije, biologije, medicine, primijenjenih znanosti, kao i za širok spektar naprednih tehnologija. Laboratorij zapošljava gotovo 3000 znanstvenika, inženjera i pomoćnog osoblja, a svake godine im se pridruži više od 4000 gostujućih znanstvenika iz cijelog svijeta.
CERN
Najveći centar za znanstveno istraživanje
Europska organizacija za nuklearna istraživanja, poznatija kao CERN, najveći je centar za istraživanje elementarnih čestica. Jednostavnije rečeno, CERN proučava najsitnije čestice u svemiru. Kako bi uspješno izvršili ovaj zadatak, znanstvenici u CERN-u konstruirali su neke od najsofisticiranijih uređaja, uključujući i svjetski poznati Veliki hadronski sudarač (LHC).
CERN se nalazi na granici između Francuske i Švicarske. Osmišljen je da otkrije tajne svemira evocirajući uvjete koji su se dogodili neposredno nakon Velikog praska.
Veliki hadronski sudarač (LHC) glavna je i najpoznatija komponenta CERN-a. Riječ je o najvećem akceleratoru čestica na svijetu koji se nalazi u kružnom tunelu dugom 27 kilometara, ukopanom 175 metara ispod zemlje. Sadrži 9.300 magneta koji se hlade s 10.080 tona tekućeg dušika, te dodatno s tekućim helijem. U njemu se svake sekunde dogodi 600 milijuna sudara čestica koje stvaraju temperaturu 100.000 puta višu od temperature u središtu Sunca.
Ogromnu količinu podataka koje generira LHC analizira sofisticirani sustav superračunala koji se sastoji od nekoliko desetaka tisuća povezanih računala. Svaki veliki eksperiment generira dovoljno informacija za pohranjivanje na 100 000 dvoslojnih DVD-ova.
Danas 20 zemalja upravlja CERN-om. Te zemlje dijele odgovornost za financiranje i također imaju prednost korištenja brojnih objekata i laboratorija. Ostale zemlje imaju status partnera, ali i one mogu koristiti CERN-ove laboratorije za eksperimente i istraživanja.
Međunarodna svemirska postaja (ISS)
Laboratorij se nalazi na visini od oko 390 kilometara iznad površine zemlje
Internacionalna Svemirska postaja (Međunarodna svemirska postaja (ISS)) je laboratorij koji se nalazi na visini od oko 390 kilometara iznad površine zemlje, točnije u niska orbita.
ISS je zajednički projekt 6 svemirskih agencija iz 6 zemalja, a trenutno podržava istraživače iz 16 zemalja. Od 2000. ISS ima rotirajuću posadu koja obično u ovaj laboratorij stiže američkim ili ruskim space shuttleom i ostaje na zadatku 6 mjeseci.
Jednostavno provodeći vrijeme u orbiti, astronauti otkrivaju puno više o tome kako ljudi mogu živjeti i raditi u svemiru. Ali ISS nudi mnogo više. Ovaj laboratorij pruža jedinstvenu platformu za provođenje znanstvenih istraživanja koja se ne mogu provesti ni na koji drugi način. Primarna područja istraživanja su astrobiologija, astronomija, medicinska i biološka istraživanja u svemiru, opća fizika, znanost o materijalima i meteorologija.
Zahvaljujući samom ISS-u, ljudi su hodao po Svemiru ukupno 168 puta, odnosno više od 1061 sat, odnosno više od 44 dana (podaci iz lipnja 2013.).
Pročitajte i ovo
- Arhitektonska akustika: Zašto je zvučna izolacija važna
- Najbolji izumi: 5 legendarnih izuma za koje njihovi izumitelji nisu zaslužni
- Kako napraviti profesionalne fotografije sa običnim telefonom
- Brzo punjenje baterije mobilnog telefona
