Psihologija sporta je relativno mlada i nedovoljno proučavana disciplina općenito, ali i kao psihološka grana. Ovaj tekst se bavi definiranjem sportske psihologije motivacija, uloga psihologa u radu sa sportašemmtehnikama, mitovima sportske psihologije kao i suvremenim tendencijama u ovoj oblasti.
Psihologija sporta je psihološka disciplina koja se bavi proučavanjem psiholoških aspekata ponašanja svih sportaša s ciljem opisa, objašnjenja, predviđanja i kontrole tih ponašanja kako bi ih se usmjerilo u pravcu postizanja osobne i sportske kompetencije.
I ako sportska psihologija mnogima zvuči kao pomodarski izraz, prodavanje magle modernog vremenazapravo je vrlo kompleksan i potreban svakom ozbiljnom sportašu.
Znanje iz psihologija ličnosti, socijalne psihologije kao i psihološka prevencija.
Također treba imati na umu da klijenti sportskog psihologa ne moraju biti samo sportaši, već i treneri, suci i roditelji.
Da bi netko bio dobar sportaš, potrebno je ispuniti određene preduvjete, ne samo na početku karijere, nego tu razinu stalno održavati, a to je najteže.
Potrebno je biti izrazito motiviran, zainteresiran, predan, uporan, ambiciozan, fer, komunikativan, discipliniran i organiziran – kontinuirano.
Dobar primjer je Milan Strongman internetski osobni trener.
Najteže je to održati u razdobljima pada, a neizbježni su u karijeri svakog sportaša. Jedan od najvažnijih zadataka sportske psihologije je stvaranje i održavanje “sportski duh” i “poštena igra“ u sportaše i pomoći im da steknu ili vrate osjećaj samopoštovanja, ljudske vrijednosti i dostojanstva jer je to jedini način da pokažu svoju vrijednost i postignu svoj maksimum.
Intrinzična i ekstrinzična motivacija
Veliki izazov za sportaše je održati i natjecateljski duh i timske vještine. Tu na scenu stupa sportski psiholog.
Čak i laici znaju da jest motivacija sportaši neophodni na svakom koraku. Za razliku od inspiracije, motivacija je sve to što nas pokreće na aktivnost i što određuje njen smjer, intenzitet i trajanje.
Uzroke našeg djelovanja možemo pronaći u nama samima i onda je to pitanje intrinzična motivacija ili možemo biti primarno vođeni vanjskim čimbenicima i tada se radi o vanjska motivacija.
Intrinzična ili unutarnja motivacija, kako sama riječ kaže, nalazi se u nama i motivira nas naše zadovoljstvo sobom, vlastitim sportskim postignućima i ljubav prema sportu u ovom slučaju. U slučaju ekstrinzične motivacije, motivaciju češće nalazimo u pohvalama i nagradama koje dolaze izvana.
Utjecaj okoline
Jedno od novijih istraživanja provedeno na uzorku od 400 mladih sportaša pokazuje da se oko 60% sportaša nekim sportom počelo baviti po vlastitom izboru, 22% pod utjecajem roditelja, a 7% pod utjecajem vršnjaka, 4 % bili su pod utjecajem profesora tjelesnog odgoja, a samo 1% sportaša ušlo je u sport pod utjecajem sportskih idola. Podrška obitelji i prijatelja izuzetno je važna u svakom dijelu razvojnog puta sportaša.
Tehnike koje se koriste u sportskoj psihologiji su:
- Upoznavanje sebe i svojih ograničenja
- Razvoj strategija ponašanja prije i između natjecanja
- Psihofizičko opuštanje
- Poboljšanje koncentracije
- Samokontrola pozitivnog mišljenja
- Mašta
- Samogovor
- Postavljanje ciljeva – fokus na cilj
Mašta je oblik vizualnog mišljenja, koji je usmjeren na stvaranje i stvaranje u glavi bez ograničenja vanjske stvarnosti. Sportaš može svojom maštom kreirati određene situacije i događaje koristeći sva svoja osjetila. Te situacije ili događaji mogu biti usmjereni na uvježbavanje i usavršavanje određenih vještina i motoričkih pokreta, motivacije i slično.
S druge strane, samogovor se odnosi na samogovor. Sami sebi šaljemo određene poruke u svrhu koncentracije, održavanja fokusa, zatim motivacije (samohvale) te uvježbavanja određene nove vještine.
Iznimno je značajan i postaviti ciljeve.
Postoji nekoliko vrsta ciljeva: dugoročno, kratkoročno i trenutni ciljevi. Kojoj god vrsti pripadali moraju slijediti SMART okvir. Stoga moraju biti:
- Precizno definirano, jasno (s-specifično)
- Mjerljivi, kako bi se utvrdilo koliko su uspješno ispunjeni (m-mjerljivi)
- Ostvarivo, u odnosu na mogućnosti (a-ostvarivo)
- Realno, u odnosu na resurse koje imamo u situacijskom okruženju (r-realistično)
- Vremenski, definirano u odnosu na vrijeme (orijentirano na t-name)
Mitovi sportske psihologije
Kako bismo se što bolje upoznali s temom sportske psihologije, potrebno je osvijestiti mitove u koje se još uvijek vjeruje. Mitovi su:
- Samo neuspješni sportaši trebaju pomoć sportskog psihologa.
- Samo najbolji sportaši imaju koristi od sportskog psihologa.
- Psihologija sporta je prodavanje magle.
- Psiholog je potreban samo za one sportaše koji imaju mentalne poremećaje.
Što je Biofeedback?
Jedan od modernih trendova u sportskoj psihologiji je biofeedback.
Biofeedback je zapravo tehnika učenja samoregulacije.
Sastoji se od postupka prikazivanja i kvantificiranja fizioloških parametara koji omogućuje uspostavljanje određenog stupnja kontrole nad funkcijama autonomnog živčanog sustava (ANS).
Glavni uzrok bilo kakvog značajnog pada razine tehnike i kondicije tijekom meča je upravo desinkronizirani rad ANS-a.
Ova metoda se temelji na snimanju i prikazivanju parametara tjelesnih funkcija čija se fiziološka aktivnost bilježi uz pomoć senzora postavljenih na tijelu osobe i pruža mogućnost postupnog učenja samoregulacije i stjecanja kontrole nad fiziološkim procesima, što inače jesmo. nesvjesni i nad kojima nemamo dobrovoljnu kontrolu.
Naravno, postoje i alternativne metode: reiki, bowen ali o tome u novom članku.
Preporuka
- Kako pronaći odjeću prema slici
- Temišvar je grad kojeg vrijedi posjetiti!
- Kako urediti mali stan prema svojim potrebama?
- Kako doista funkcionira online casino
